Ulazni i izlazni uređaji računara

Ulazni uređaji su uređaji koji služe da se podaci unesu u računar. Isto tako, postoje i izlazni uređaji koji služe da se neki podaci iščitaju iz računara. Jednim imenom, ove uređaje zovemo periferijski uređaji.

Do sada smo se upoznali sa načinom funkcionisanja računara. Naučili smo šta radi procesor, čemu služi memorija i da sve to povezuje matična ploča. Takav računar u "užem smislu", je potpuno funkcionalan, ali istovremeno i beskoristan. Zašto? Pa, primarna funkcija računara, je kako mu ime kaže - računanje. Za bilo kakvo računanje, mora postojati nešto sa čime se računa - a to su podaci.

E, sada, ako ne postoji mogućnost da damo te podatke računaru, kao i da ih dobijemo od računara, ceo koncept pada u vodu, možemo da se pakujemo i idemo kući. Srećom, upravo zbog toga postoje periferijski, odnosno ulazni i izlazni uređaji. Drugim rečima, oni služe da spoljni svet nešto "kaže" računaru (na primer, šta treba da radi), i da računar posle obavljenog posla "kaže" šta su rezultati.

I da, naravno, sve ovo gore zvuči kao suva matematika koja nema veze sa time što mi klikćemo mišem i gledamo video klipove, ali "duboko unutra" sve to jesu podaci i to baš brojevi. Tehnika je jako napredovala od računara gde smo morali da guramo bušene kartice u proreze ili da pritiskamo prekidače - danas su periferijski uređaji prilagođeni čoveku, a sa napretkom tehnologije postaju sve više ergonomski dizajnirani.

Ulazni uređaji

Svi ulazni uređaji funkcionišu suštinski na isti način. Uvek postoji deo uređaja koji služi kao veza sa spoljnim svetom i čija namena je da primi određene "signale". To mogu biti npr. fizički, optički ili audio signali, a deo koji ih prima može biti senzor, mikroprekidač i sl. Ulazni uređaj prevodi te signale u električne impulse koji se onda prosleđuju računaru i koje on onda tumači kao digitalne podatke (pogađate - brojeve i to baš one jedinice i nule).

Prema tome, postoji više mogućnosti da podelimo ulazne uređaje - prema tipu signala, ili prema načinu na koji računar "shvata" dobijene podatke. Ovo je i podela koja je najčešća:

Šta to u stvari znači? "Alfanumerički" podaci su brojke i slova i u računar i unosimo (najčešće) pomoću tastature. Pošto su računari napredovali od vremena kada smo mogli samo da kuckamo i čitamo sa ekrana, sada imamo grafička korisnička okruženja, gde možemo strelicom da biramo sličice umesto da kucamo komande, a za to je potrebno da računar zna poziciju gde želimo da se strelica pomeri, pa za to koristimo miš.

Uvek je lepo kada se snimimo ili fotografišemo, a idealno bi bilo da to podelimo sa drugima preko našeg računara. Pomoću pozicionih uređaja se može crtati, ali jako je bitno da možemo već gotove slike, zvuk ili video da "ubacimo" u računar. Eto i treće grupe ulaznih uređaja, kao što su skeneri i web kamere.

Izlazni uređaji

Gde postoji ulaz, mora postojati i izlaz. Izlazni uređaji daju mogućnost računaru da nam se obrati. Najprepoznatljiviji izlazni uređaj je monitor - ekran na kome računar tradicionalno ispisuje tekst, odnosno iscrtava grafiku. Da bi sve to bilo moguće, potreban mu je poseban dodatak - grafička kartica koja u stvari "govori" monitoru kako da iscrta sliku na ekranu (i da znate, danas je čak i ekran pun teksta, u stvari slika).

Pošto ne vole svi da čitaju sa ekrana, a i nema smisla ako ne bismo svoje remek-delo mogli da zalepomo na zid, postoji i mogućnost štampanja podataka. Za ovo služe uređaji neočekivanog naziva - štampači. Danas sve više postaju popularni i tzv. 3D štampači, koji služe da napravimo čitav objekat, a ne samo njegovu sliku.

Kao da to nije dosta, postoje i uređaji "mutanti", koji obavljaju obe funkcije - i ulaza i izlaza. Zovemo ih ulazno-izlazni uređaji. Pomoću ovih uređaja, računar može da snima i pušta muziku (zvučna kartica) kao i da prima i šalje podatke na Internetu (uređaji za povezivanje).

Tekstovi u ovom odeljku su posvećeni periferijskim uređajima i ukratko ćemo objasniti kako funkcionišu najpoznatiji od njih, i šta je bitno kada ih kupujemo.

Svi elementi sajta Web'n'Study, osim onih za koje je navedeno da su u javnom vlasništvu, vlasništvo su autora i ne smeju se koristiti, u celosti ili delimično bez pismenog odobrenja autora. To uključuje tekstove, slike, ilustracije, animacije, prateći grafički materijal i programski kod.
Ovaj sajt koristi tehnologiju kolačića (cookies). Detaljnije o tome možete pročitati u tekstu o našoj politici privatnosti.